HŠK ZRINJSKI OSVOJIO JE JEDANAEST TROFEJA NAKON OBNOVE RADA, A PLEMIĆE JE DO TIH TITULA VODILO OSAM RAZLIČITIH TRENERA
FRANJO DŽIDIĆ
Prvu titulu prvaka Zrinjski je osvojio 2005. godine u sezoni u kojoj su Plemići proslavili 100. rođendan, a zadatak da donese prvu titulu u Mostar klupsko rukovodstvo dodijelilo je tada 65-godišnjem Franji Džidiću, koji je prethodno na klupi Zrinjskog već sjedio u dva navrata.
Iako je Zrinjski od starta sezone pokazao da priče o naslovu prvaka nisu preambiciozne, jer je Uprava klupa selektirala jako dobru momčad, Džidić je ipak imao težak zadatak s obzirom da je u ruke dobio igrače od kojih je većina u Mostar stigla u ljetnom prijelaznom roku 2004. godine (Romeo Mitrović, Ivan Milas, Semjon Milošević, Dušan Kerkez, Josip Papić, Sulejman Smajić, Zajko Zeba, Predrag Šimić, Mislav Karoglan, Zoran Rajović).
Osim što je momčad za titulu morao selektirati od igrača koji su se tek upoznali, Džidić je morao stvoriti i pobjednički mentalitet koji Zrinjski na startu sezone nije imao, budući da je naš klub u prethodnim sezonama bio daleko od vrha, pogotovo u sezoni 2003./2004. kada smo se doveli u dosta tešku situaciju oko ostanka u najjačem razredu bh. nogometa.
U svemu tome Džidić je uspio i to vrlo brzo, jer je Zrinjski u pohod na titulu krenuo s pet startnih pobjeda protiv Sarajeva (2:0), Travnika (2:1), Budućnosti (2:0), Posušja (1:0) i Žepča (2:0), dok je jesenski naslov osvojen s dva boda prednosti ispred Željezničara.
Plavi s Grbavice nekako su pratili Plemiće do međusobnog ogleda u 23. kolu u Mostaru, kada je Zrinjski slavio 1:0 pogotkom Zorana Rajovića i napravio ključni korak prema tituli, dok je povijesni naslov prvaka i teoretski osiguran u 27. kolu domaćom pobjedom protiv Orašja (2:1).
Nakon osvajanja titule Džidić je bio na novom početku, jer su gotovo svi igrači koji su stigli godinu dana ranije napustili Zrinjski u ljetnom prijelaznom roku 2005. godine pa je iskusni trener u kvalifikacije za Ligu prvaka morao krenuti s neuigranom momčadi koja je nastup u Europi nes(p)retno završila odmah na startu.
Iako je u prvoj utakmici luksemburški prvak F91 Dudelange u gostima poražen rezultatom 1:0, Zrinjski je u uzvratu sve do sudačke nadoknade imao rezultat koji Plemiće vodi na austrijski Rapid, ali Luksemburžani su ipak u posljednjim minutama pogodili za produžetke u kojima je Zrinjski primio još tri pogotka i na razočaravajući način završio nastup u Europi.
Taj poraz značio je i oproštaj Franje DŽidića od klupe Zrinjskog, ali njegov treći mandat ipak ćemo svi definitivno pamtiti po povijesnoj tituli Zrinjskog.
SKOR
Franjo Džidić na klupi HŠK Zrinjski je sjedio u tri mandata, a Plemiće je vodio u ukupno 92 utakmice u kojima je upisao 53 pobjede, 13 remija i 26 poraza. Više utakmica od njega s klupe su vodili samo Blaž Slišković i Dragan Jović.
KARIJERA
Trenersku karijeru Franjo Džidić počeo je u Širokom Brijegu u kojem je završio igračku, a nakon rada u Lokomotivi i Čapljini šest godina je radio u stručnom stožeru Veleža. Prije rata vodio je još Leotar i Iskru, nakon čega je radio u Šibeniku, Samoboru, Širokom Brijegu, Cimu, Ljubuškom i Redarstveniku. Nakon odlaska s klupe Zrinjskog do odlaska u mirovinu radio je u Školi nogometa mostarskog kluba.
DRAGAN JOVIĆ
U vremenima kada su bh. klubovi smjenjivali trenere kao na traci, Zrinjski je definitivno bio iznimka.
Naime, Blaža Sliškovića, koji je vodio Plemiće duže od dvije godine, naslijedio je Dragan Jović, tada 44-godišnji trener koji se na klupi Zrinjskog zadržao još duže, od listopada 2007. do rujna 2010. godine. Već u debitantskoj sezoni Mostarce je odveo do prvog trofeja u Kupu BiH, a zatim odmah u sljedećoj i do druge titule.
Start u sezonu 2007./2008. bio je dosta razočaravajući. Sezona je krenula uvjerljivim porazom od Partizana (1:6) koji će kasnije biti izbačen iz Europe, a nakon što je od Zrinjskog bolji u dvije utakmice bio i makedonski Rabotnički (0:0, 1:2), bilo je jasno da bi uskoro moglo doći do promjene na klupi, još više jer Zrinjski niti u prvenstvo nije krenuo kako je želio.
Jović je nasljednikom Sliškovića imenovan u završnici jeseni, a iako do kraja sezone nije uspio vratiti Plemiće u krug klubova koji će preko prvenstva izboriti Europu, plasman u kvalifikacije za Kup UEFA ipak je izboren osvajanjem Kupa u kojem je Zrinjski dva puta slavio u lutriji jedanaesteraca – prvo u četvrtfinalu protiv Širokog Brijega, a onda i u finalu protiv Slobode.
Nakon slavlja u Kupu Zrinjski je u ljetnom prijelaznom roku znatno promijenio momčad, tako da je malo tko vjerovao da će Dragan Jović složiti kadar koji će “šetnjom” doći do naslova prvaka. Jesenski naslov osvojen je sa šest bodova prednosti ispred Slavije, a osim prve gostujuće pobjede protiv Veleža (2:0) pamte se i dva trijumfa rezultatom 4:3 – prvo onaj gostujući protiv Laktaša (4:3) u kojem je Zrinjski do 87. minute gubio 3:1, a zatim i onaj domaći protiv Zvijezde (4:3) kada je postigao dva pogotka u sudačkoj nadoknadi.
Proljetni dio sezone bio je formalnost, tako da je Jović postao prvi trener koji je sa Zrinjskim stigao do dva trofeja.
Nakon još jednog europskog izazova u kojem je od Zrinjskog bolji bio slovački prvak Slovan (1:0, 0:4) – godinu dana ranije Jovićeva momčad prvo je eliminirala lihtenštajnski Vaduz, a zatim odigrala dvije dobre utakmice protiv portugalske Brage (0:1, 0:2), Jović je u sezoni 2009./2010. Zrinjski opet odveo do Europe u kojoj je Zrinjski prvi put stigao do trećeg kola kvalifikacija u kojem je bolji bio danski Odense (3:5, 0:0).
Usprkos dobrom nastupu u Europi, loš ulazak u prvenstvo nagnao je Jovića da odstupi nakon 6. kola i domaćeg remija protiv Budućnosti (0:0).
SKOR
Dragan Jović vodio je HŠK Zrinjski od 11. listopada 2007. do 12. rujna 2010. godine, što je rekordni staž jednog trenera Plemića u kontinuitetu. Momčad je vodio u 122 službene utakmice u kojima je upisao 69 pobjeda, 16 remija i 37 poraza.
KARIJERA
Prije dolaska na klupu Zrinjskog Dragan Jović vodio je Travnik i Posušje, a nakon odlaska iz Mostara u BiH je još radio u Zvijezdi, Sarajevu, Borcu i Tuzla Cityju. Najviše uspjeha imao je na afričkom kontinentu, gdje je na klupi kluba CD 1 de Agosto osvojio tri naslova prvaka.
BRANKO KARAČIĆ
Prvu titulu Zrinjski je osvojio 2005. godine, drugu 2009., a na treću je čekao do 2014. kada su Plemići iznenadili nogometnu javnost i za mnoge senzacionalno prvi prošli kroz cilj.
Trenerski potpisnik te titule bio je Branko Karačić, hrvatski stručnjak koji je na klupu Zrinjskog sjeo u proljeće prethodne sezone uoči utakmica polufinala Kupa protiv Željezničara naslijedivši Dragana Perića.
Naime, Zrinjski u sezonama 2010./2011. i 2011./2012. nije bio blizu vrha, a i sezona 2012./2013. nije završena na pravi način, jer Karačić nije uspio zaustaviti rezultatsku krizu te je Zrinjski prvenstvo završio tek na diobi osme pozicije.
Zanimljivo, Zrinjski se u ljeto 2013. godine zbog licence ipak uspio vratiti u Europu, a nakon što smo eliminirali predstavnika Andore Santa Colomu (3:1, 1:0), natjecanje smo završili u 2. kolu u kojem je bolji bio bugarski Botev (1:1, 0:2).
U novu prvenstvenu utrku opet smo krenuli razočaravajuće – gostujućim porazom od Sarajeva (0:1) i domaćim remijem protiv Rudara (0:0), ali malo po malo Karačić je ipak složio momčad koja se približila vrhu te je Zrinjski prvi dio sezone zaključio na diobi treće pozicije sa Širokim Brijegom, dok su na vrhu bili Željezničar i Sarajevo.
Taj plasman ipak je nagovijestio da bi se Zrinjski na proljeće mogao umiješati u borbu za titulu, a to je i napravio serijom od osam pobjeda te smo kolo prije kraja osigurali osvajanje trećeg naslova prvaka BiH.
Bila je to i prva titula za Branka Karačića, koji se u Mostaru zadržao još šest mjeseci, a Zrinjski je na kraju prvog dijela sezone 2014./2015. ostavio na trećem mjestu.
SKOR
Branko Karačić trenerom HŠK Zrinjski je imenovan 31. ožujka 2013. godine, a na klupi se zadržao do 27. prosinca 2014. godine. Plemiće je predvodio u 73 utakmice u kojima je upisao 37 pobjeda, 20 remija i 16 poraza.
KARIJERA
Nakon niza hrvatskih prvoligaša (Zagreb, Marsonia, Osijek, Slaven Belupo, Cibalia, Šibenik), Branko Karačić prije dolaska u Mostar bh. nogomet je upoznao vodeći NK Široki Brijeg, dok je nakon odlaska iz Zrinjskog radio u Vitezu, Varaždinu, Sesvetama i Posušju
VINKO MARINOVIĆ
Nakon osvajanja naslova prvaka 2014. navijači Zrinjskog nisu dugo čekali da se mostarski klub vrati na tron, jer je četvrta titula osvojena već dvije godine kasnije i to s četvrtim različitim trenerom – Vinkom Marinovićem.
Na klupu Zrinjskog sjeo je krajem ožujka 2015. godine nakon vrlo turbulentnog otvaranja proljetnog dijela sezone.
Naime, Mišo Krstičević, koji je u polusezoni naslijedio Branka Karačića, odlučio je odstupiti nakon samo tri kola, a Uprava Zrinjskog odlučila je njegovim nasljednikom imenovati 44-godišnjeg stručnjaka koji je skrenuo pažnju na sebe vodeći Borac.
U službenom debiju upisao je domaći remi protiv Željezničara (1:1), a iako je Zrinjski do završnice sezone bio u igri za osvajanje dvostruke krune, Plemići su se na kraju ipak morali zadovoljiti plasmanom u Europu u kojoj je odmah na startu Marinovića i njegove igrače zaustavio armenski Shirak.
Nakon razočaravajućeg nastupa u Europi, Zrinjski je velike stvari u sezoni 2015./2016. najavio sa četiri startne pobjede protiv Olimpika (2:0), Drine (1:0), Travnika (1:0) i Sarajeva (1:0), a iako nije osvojen jesenski naslov – proljeće je na vrhu čekala Sloboda, Zrinjski je nastavak sezone ipak odradio sa stilom i bez poraza stigao do prvog mjesta.
Početak sezone 2016./2017. donio je novi europski izazov i novu eliminaciju – bolja u dvije utakmice bila je Legija Varšava (1:1, 0:2), nakon čega je Zrinjski opet, drugu sezonu zaredom, furiozno krenuo u borbu za titulu te je jesenski naslov osvojen sa četiri boda prednosti ispred Sarajeva i šest ispred Željezničara.
Start drugog dijela prvenstva Marinović ipak nije dočekao na klupi Zrinjskog, jer je krajem prosinca 2016. godine dogovoren sporazumni raskid suradnje.
SKOR
Vinko Marinović na klupi Zrinjskog zadržao se od 26. ožujka 2015. do 27. prosinca 2016. godine, a u tom razdoblju na klupi Plemića je sjedio u 70 utakmica u kojima je upisao 42 pobjede, 18 remija i 10 poraza.
KARIJERA
Prije dolaska u Mostar Vinko Marinović bio je trener FK Borac, a nakon odlaska s klupe Zrinjskog prvo je imenovan izbornikom U21 reprezentacije BiH, nakon čega je osvajao naslove prvaka sa Sarajevom i Borcem.
BLAŽ SLIŠKOVIĆ
Rekorder po broju utakmica na klupi Zrinjskog, ali i jedini koji je Plemiće odveo do dva naslova prvaka BiH.
U povijesnim knjigama ostat će zapisano da je bio kapetan kluba u prvoj sezoni nakon obnove rada 1994. godine, ali i da je veliku igračku karijeru završio upravo u dresu s lentom u sezoni 1997./1998. te odmah u sljedećoj sezoni prvi put imenovan trenerom Mostaraca.
Njegov drugi mandat u Zrinjskom bio je puno duži te je trajao od kolovoza 2005. do listopada 2007. kada je Zrinjski odveo do trećeg i drugog mjesta, dok je neuspješniji bio onaj treći za kojeg je Zrinjski odveo do dva uzastopna naslova prvaka.
Nasljednikom Ivice Barbarića imenovan je 23. ožujka 2017. godine uoči završnih deset kola Lige za prvaka te je u uzbudljivoj završnici, u koju je Zrinjski ušao sa četiri boda minusa iza Željezničara uoči posljednja tri kola, ipak prvi prošao kroz cilj odvevši Zrinjski do petog naslova prvaka, što je ujedno bio i njegov prvi trofej u trenerskoj karijeri.
Odmah u sezoni poslije Sliškovićev Zrinjski je obranio titulu, a opet je borbu vodio sa Željezničarem.
U sjećanju će ostati utakmica iz 24. kola kada su Plavi s Grbavice u Mostaru vodili 3:0 do 87. minute, ali je derbi ipak završio remijem (3:3), što je bio rezultat koji je Zrinjski ostavio na dva boda zaostatka, ali i s psihološkom prednošću, jer je završnica sezone opet pripala Plemićima.
Po završetku još jedne uspješne sezone Slišković je u dogovoru s Upravom kluba odlučio prepustiti mjesto novom treneru, ali njegov nasljednik Ante Miše zadržao se samo dva mjeseca te je Slišković 14. kolovoza 2018. godine, nakon samo devet utakmica u novoj sezoni, četvrti put imenova trenerom Plemića te je u toj sezoni Zrinjski odveo do drugog mjesta i novog nastupa na međunarodnoj sceni.
S obzirom na izraženu želju za odlaskom u inozemstvo, uoči početka priprema za sezonu 2019./2020. četvrti put je napustio klupu Zrinjskog, a kasnije se ispostavilo i posljednji.
SKOR
Blaž Slišković HŠK Zrinjski je vodio u četiri navrata te je na klupi proveo ukupno četiri godine i 156 dana, što ga čini trenerom s najdužim stažem u povijesti kluba. Plemiće je vodio u rekordne 172 utakmice u kojima je upisao 93 pobjede, 37 remija i 42 poraza.
KARIJERA
Uz četiri mandata na klupi Plemića Blaž Slišković najduže se zadržao na klupi A reprezentacije BiH, a osim u BiH (Brotnjo, Posušje, Široki Brijeg, Željezničar) radio je još u Hrvatskoj (Hajduk), Albaniji (Tirana), Rumunjskoj (Alba Iulia), Saudijskoj Arabiji (Al-Ansar), Kini (Qingdao) i Hong Kongu (Kitchee).
SERGEJ JAKIROVIĆ
U COVID sezoni 2020./2021. koja se igrala pred praznim tribinama Plemići su zimsku pauzu dočekali na diobi pete pozicije, zbog čega se odlučilo da će se u nastavak sezone krenuti s promjenom na klupi te je umjesto Mladena Žižovića imenovan Sergej Jakirović.
Novi trener debitirao je domaćom pobjedom protiv Krupe (1:0), u drugoj utakmici na Koševu je pao lider Sarajevo (1:0), ali prvenstvo je ipak okončano s velikim razočaranjem budući da je Zrinjski prvi put nakon 2012. godine ostao bez izlaska na međunarodnu scenu.
Usprkos neizlasku u Europu Uprava kluba ipak je iskazala veliko povjerenje Jakiroviću, što se pokazalo ispravnim jer je Zrinjski odigrao najbolju premijerligašku sezonu u povijesti.
Titula je osvojena s nestvarnih 27 bodova ispred konkurencije, a porušeno je niz rekorda koje će biti teško nadmašiti. Naime, Jakirovićev “stroj” titulu je osvojio s rekordnih 84,8 posto osvojenih bodova, ali i sa smo jednim porazom, prvi put u premijerligaškoj povijesti.
Osim što je stvorio momčad koja je igrala najdominantniji nogomet u bh. klupskom nogometu – Nemanja Bilbija prvenstvo je završio s 33 postignuta pogotka, Zrinjski je s Jakirovićom na klupi uspio afirmirati i nekoliko mladih igrača, prije svih Igora Savića i Ivana Bašića, dok je Matej Šakota uspio ući u povijesne knjige kao najmlađi strijelac HŠK Zrinjski od obnove rada!
Vrhunsku sezonu Jakirović je želio potvrditi i na europskoj pozornici, a na kraju su ga sekunde dijelile da Zrinjski odvede u skupnu faze UEFA Konferencijske lige s obzirom na nesretnu eliminaciju od Slovana u play-offu.
Naime, nakon trijumfa u Mostaru (1:0), Zrinjski je sudačku nadoknadu u produžetcima dočekao s rezultatom 1:1, ali je Slovan ipak nestvarnim pogotkom uspio utakmicu odvesti do jedanaesteraca koji su otišli na stranu slovačkog prvaka.
Nakon eliminacije iz Europe Jakirović se na klupi zadržao do kraja prvog dijela sezone 2022./2023. u kojem je Zrinjski opet odveo do prvog mjesta, a onda je odlučio prihvatiti ponudu HNK Rijeka i momčad prepustiti svom nasljedniku Krunoslavu Renduliću.
SKOR
Sergej Jakirović glavni trener HŠK Zrinjski bio je od 28. prosinca 2020. do 30. studenoga 2022. godine, a u dvije godine vodio je Mostarce u 77 službenih utakmica u kojima je upisao 52 pobjede, četrnaest remija i jedanaest poraza.
KARIJERA
Klupu Zrinjskog Sergej Jakirović je preuzeo 44-godišnjak s iskustvom vođenja NK Sesvete, HNK Gorica i NK Maribor, odmah nakon odlaska iz Mostara preuzeo je HNK Rijeka, a zatim i GNK Dinamo s kojim je već u prvoj sezoni osvojio naslov prvaka.
KRUNOSLAV RENDULIĆ
Nasljedniku Sergeja Jakirovića nije bilo lako preuzeti momčad nakon trofejnog, karizmatičnog i vrlo uspješnog stručnjaka, ali Krunoslav Rendulić ipak je uspio ispisati povijest na klupi Zrinjskog.
Otegotna okolnost bila mu je činjenica da je Zrinjski na početku njegovog mandata zbog postavljanja hibridnog terena kompletan proljetni dio sezone morao odigrati na stadionu Bare u Čitluku, ali 49-godišnjem stručnjaku ništa nije smetalo da krene furiozno.
Debitirao je 19. veljače 2023. u Kup ogledu protiv Laktaša (4:0), a zvuči pomalo nestvarno da mu je to bila prva od četrnaest uzastopnih pobjeda.
Devet od tih četrnaest pobjeda upisano je u prvenstvu, a tim nizom Zrinjski je stigao na korak od obrane naslova prvaka, koji je osiguran četiri kola prije kraja pobjedom u Posušju (2:0), dok je serijom pobjeda u Kupu izboreno finale u kojem su Plemići 17. svibnja 2023. godine u Zenici pobijedili gradskog rivala Velež (1:0) i tako stigli do prve dvostruke krune u povijesti.
Nakon najuspješnije sezone letvica je postavljena još više, jer je Zrinjski jasno izrazio ambiciju da u sljedećoj sezoni želi postati prvi klub iz BiH kojem je uspjelo izboriti skupnu fazu jednog UEFA natjecanja.
Rendulić je uspješno apsolvirao i taj cilj, jer je Zrinjski prvo eliminirao armenski Urartu (1:0, 1:2) u 1. kolu kvalifikacija za UEFA Ligu prvaka, a onda nakon eliminacije od slovačkog Slovana (0:1, 2:2) i islandski Breidablik (6:2, 0:1) u trećem kolu kvalifikacija za UEFA Europsku ligu.
Ostalo je samo da se vidi hoće li Mostarci u europskoj jeseni igrati u skupnoj fazi Europske ili Konferencijske lige, ali austrijski LASK (1:2, 1:1) ipak je bio uspješniji, tako da je Zrinjski čekao ždrijeb skupne faze Konferencijske lige u kojem je za protivnike dobio tri ugledna kluba iz Nizozemske (AZ Alkmaar), Poljske (Legia) i Engleske (Aston Villa).
Iako se očekivalo da će Zrinjski teško otkinuti nekome i jedan bod, Plemići su još jednom pokazali karakter te su nakon velikog preokreta pobijedili AZ Alkmaar (4:3), zatim nesretno u posljednjim minutama izgubili na Villa Parku od Aston Ville (0:1), dok su na oproštaju od sjajne europske sezone, najuspješnije u klupskoj povijesti, u Mostaru remizirali protiv Aston Ville (1:1).
SKOR
Krunoslav Rendulić šef struke HŠK Zrinjski bio je od 30. studenoga 2022. do 18. prosinca 2023. godine, a u tom razdoblju vodio je Plemiće u 47 službenih utakmica u kojima je upisao 31 pobjedu, pet remija i jedanaest poraza.
KARIJERA
Prije dolaska na klupu Plemića Krunoslav Rendulić samostalno je vodio hrvatske prvoligaše NK Istra, HNK Šibenik i HNK Gorica, a prvi angažman nakon odlaska iz Mostara pronašao je u Azerbajdžanu gdje je preuzeo Sabah FK.
ŽELJKO PETROVIĆ
Prvi Kup BiH Zrinjskom je donio Dragan Jović 2008. godine, drugi je potpisao Krunoslav Rendulić u osvajanju prve dvostruke krune 2022. godine, dok će u povijesnim knjigama ostati ime Željka Petrovića kao trenera koji je s Plemićima osvojio treći trofej u Kupu.
Na klupu Zrinjskog sjeo je početkom 2024. kada je službeno imenovan Rendulićevim nasljednikom, iako je momčad zapravo preuzeo od Marija Ivankovića koji je bio privremeno rješenje na klupi u završnici jeseni.
Sa sobom je donio bogato igračko iskustvo koje je gradio igrajući za Budućnost, Dinamo, Sevillu, PSV…, ali i vrlo bogati trenerski CV s obzirom na to da je radio s renomiranim nizozemskim stručnjacima kao što su Martin Jol (HSV), Guus Hiddink (Anži), Dick Advocaat (Sunderland, Utrecht, Feyenoord) i Patrick Kluivert (Adana Demirspor), dok je u Engleskoj radio i kao pomoćnik Izraelcu Avramu Grantu (West Ham).
Zadatak koji je stavljen pred njega bio je pokušati obraniti naslove u prvenstvu i Kupu osvojene 2023. godine, iako se znalo da to neće biti nimalo lagano s obzirom na to da je momčad preuzeo sa sedam bodova zaostatka za vodećim Borcem.
Iako su on i njegovi igrači u petnaest proljetnih kola upisali dvanaest pobjeda, dva remija i samo jedan poraz, takav učinak na kraju ipak nije bio dovoljan da Zrinjski prvenstvenu utrku završi ispred Banjolučana, ali su Plemići ipak stigli do trofeja i to pobijedivši upravo novog prvaka u dvije utakmice finala – prvo u Mostaru rezultatom 1:0, a onda istim rezultatom u Banjoj Luci.
Kao što je bio slučaj sa svim njegovim prethodnicima, naslov osvojen u Kupu bio je prvi trenerski trofej i za Petrovića.
SKOR
Željko Petrović na klupu HŠK Zrinjski je sjeo 5. siječnja 2024. godine, a sezonu 2023./2024. je zaključio s omjerom od 18 pobjeda, tri remija i jednog poraza. Zanimljivo da je taj jedini poraz upisan od Borca kada Petrović nije mogao voditi momčad iz razloga jer je bio suspendiran.
KARIJERA
Nakon bogate igračke karijere Željko Petrović je trenersku karijeru počeo kao asistent Ruuda Gullita na klupi Feyenoorda. Samostalno je vodio nizozemske klubove RKC Waalwijk, ADO Den Haag i Willem II, a radio je još u Portugalu (Boavista FC), Japanu (Urawa Red Diamonds), Ujedinjenim Arapskim Emiratima (Al-Shaab CSC), Bugarskoj (Botev Plovdiv) i Hrvatskoj (Inter).