POVIJEST HRVATSKOG ŠPORTSKOG KLUBA ZRINJSKI MOSTAR

POVIJEST HRVATSKOG ŠPORTSKOG KLUBA ZRINJSKI MOSTAR

HRVATSKI ŠPORTSKI KLUB ZRINJSKI MOSTAR OSNOVAN JE 1905. GODINE I NAJSTARIJI JE NOGOMETNI KLUB U BOSNI I HERCEGOVINI

POVIJEST
OSNUTAK
1918. - 1945.
OBNOVA
UZLET
TROFEJI

PREGLED

Godine 1905. u prostorijama Hrvatskog kulturnog društva Hrvoje u Mostaru, hrvatska mladež, na čelu s profesorom Stjepanom Kuštrebom osnovala je “Đački športski klub”, koji sedam godina kasnije, odnosno 1912. godine, prerastao u “Gimnazijalni nogometni klub” Zrinjski.

Već 1914. godine s prvim plamenom Prvog svjetskog rata svim društvima je zabranjen rad pa zamire i sportska aktivnost u Mostaru, a HŠK Zrinjski s djelovanjem opet nastavlja 1922. godine. U sljedeća dva desetljeća dres Zrinjskog nosile su desetine vrhunskih nogometaša, a iako je, jasno, Drugi svjetski rat poremetio planove razvoja kluba, Zrinjski je nastavio s djelovanjem te je u dva navrata nastupao u prvenstvima u organizaciji tadašnjeg Hrvatskog nogometnog saveza.

Posljednju prijateljsku utakmicu Zrinjski je odigrao u ožujku 1945. godine, a onda je odlukom nove komunističke vlasti Zrinjskom zabranjen daljnji rad s obzirom na nacionalni predznak.

Rad kluba bio je zabranjen sve do buđenja demokracije početkom 90-tih, a onda je nakon punih 47 godina zabrane u Međugorju formiranjem “Inicijativnog odbora za pripremu obnoviteljske skupštine” obnovljen i opet počeo sa radom Hrvatski športski klub Zrinjski Mostar!

Prvu utakmicu nakon obnove djelovanja Plemići su odigrali 30. rujna 1992. na stadionu Gospin Dolac u Imotskom, a suparnik je bio NK Croatia Zmijavci, a nakon velikog broja prijateljskih ogleda Zrinjski je 1994. krenuo sa službenim natjecanjima u organizaciji Nogometnog saveza Herceg-Bosne.

Od tada do danas Zrinjski se natjecao u tri različita prvenstva – Prvoj ligi Herceg-Bosne, Premijer ligi Federacije BiH i od 2002. godine u zajedničkoj Premijer ligi BiH, ali uvijek u najvišem, rangu.

Prvi naslov prvaka osvojen je u sezoni 2004./2005. u kojoj smo proslavili 100. rođendan, a nakon povijesne titule naslov prvaka uspjeli smo osvojiti još sedam puta (2009., 2014., 2016., 2017., 2018., 2022., 2023.), zbog čega s ponosom možemo reći da smo najuspješniji klub u premijerligaškoj povijesti.

Od 1994. godine u dresu s lentom službene nastupe upisalo je nekoliko stotina nogometaša, a jedan od njih bio je i Luka Modrić, kasniji dobitnik Zlatne lopte.

Naravno, Zrinjski se svojim dobrim rezultatima na domaćoj sceni uspio etablirati i kao redovni sudionik UEFA natjecanja, tako da smo od 2000. i prvog nastupa u Europi odigrali više od sedamdeset europskih utakmica, dok smo u sezoni 2023./2024. postali prvi klub iz BiH kojem je uspjelo izboriti plasman u grupnu fazu jednog UEFA natjecanja, odnosno UEFA Konferencijske lige.

OSNUTAK

U vrijeme otomanske okupacije, društveni život Mostara gotovo da nije postojao. Situacija se mijenja zaposjedanjem Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske Monarhije, s čijom vojskom i činovništvom dolaze sport, kultura, umjetnost…

Obično bi, brzo po osnutku kakvog činovničkog kluba, Mostarci osnivali svoje društvo, pokazujući tako svojevrstan otpor i nacionalnu osviještenost. Tako je, još u svibnju 1896., osnovano Prvo hercegovačko velocipedsko društvo, kasnije preimenovano u Hrvatski sokol, kao jedno od najstarijih sportskih društava u Bosni i Hercegovini uopće. Hrvatski sokol ima veliki značaj za HŠK Zrinjski Mostar, jer je veliki broj igrača prethodno prošao pomladak sokola, a u društvenim upravama sjedili su isti ljudi.

Upravo iz Sokola dolaze i neki od pionira mostarskog nogometa, kad se prva lopta zakotrljala ulicama i poljanama središta Hercegovine, a bilo je to davne 1903. godine.

Dvije godine kasnije Sokolu pristupa rođeni Zagrepčanin, Stjepan pl. Kuštreba, a ubrzo po njegovom dolasku, u sklopu Velike gimnazije 1905. godine pokreće se rad Đačkog športskog kluba, koji je bio preteča HŠK Zrinjski.

Nogomet u Mostaru vrlo brzo upada u krizu, a živim su ga održavali samo učenici mlađih razreda gimnazije. Upravo oni uozbiljuju rad ĐŠK-a, koji 1912. godine prerasta u Gimnazijalni nogometni klub Zrinjski.

Član kluba Ivo Ćorić u svojim se memoarima sjeća profesora Kuštrebe, ali i ostalih prvotimaca – braće Brune i Edmunda Novaka, Rudolfa Brozovića, Marka Sutona, braće Željka i Ante Merdže, Abida Pehlivanovića, Slavka Jukića, Ivana Bošnjaka i Karla Schmidta. Uz Zrinjski aktivno je bilo još nekoliko klubova koji igraju neslužbeno prvenstvo Mostara. Izbijanjem Prvog svjetskog rata svim društvima je zabranjen rad pa zamire i sportska aktivnost u Mostaru.

1918. – 1945.

Stvaranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, početkom prosinca 1918., igrači nekadašnjih mostarskih klubova formiraju inicijativni odbor za osnivanje Jugoslavenskog športskog kluba, koji će sve do 1940. biti najjači u gradu na Neretvi.

Pravu konkurenciju JŠK će dobiti tek početkom 20-ih, kada se obnavlja rad HŠK Zrinjski, ali i osnivaju RŠK Velež i ŠK Vardar pa će to biti vrijeme snažnog uzleta nogometa.

Na jednoj od najstarijih sačuvanih klupskih fotografija zapisan je cijeli sastav iz tog perioda: Vjekoslav Vrančić, Kazimir Vlaho, Živko Bebek, Rudolf Janjušić, Husein H. Omerović, Milivoj Smoljan, Pero Golić, Mijo Miličević, Muhamed Omeragić, August Kučinović i Franjo Štimac. U drugoj polovici 20-ih godina prošlog stoljeća mostarski nogomet prolazi svoju drugu krizu, izazvanu u najvećoj mjeri nepostojanjem odgovarajućeg igrališta.

Kada su početkom 30-ih stasale nove generacije mostarskih mladića nogomet doživljava ponovni uzlet, u čemu veliku ulogu ima i Zrinjski. Do početka Drugog svjetskog rata, na osnovu dostupne dokumentacije, dres kluba nosile su desetine vrhunskih nogometaša, a dio njih, poput Berislava Komljenovića, Đorđa Simića Amerike, Drage Rotima, Mirka Đuke Repca, Alije Šestića, Lea Hrvića, Franje Rare Novaka te Miroslava Mehe Brozovića imaju veliki značaj za povijest sporta u našem gradu uopće.

Sredinom ovog desetljeća Zrinjski otvara i svoje novo igralište, kod Banovinske bolnice, a već 1939. formira se odbor za izgradnju modernog stadiona.

Planove razvoja kluba poremetio je Drugi svjetski rat, ali je Zrinjski, unatoč teškim okolnostima, u dva navrata nastupao u prvenstvima u organizaciji tadašnjeg HNS-a, koji je 17. srpnja 1941. primljen u članstvo FIFA-e. Do kraja rata klub je igrao prijateljske utakmice, posljednju u ožujku 1945., a onda je, odlukom nove komunističke vlasti Zrinjskom zabranjen daljnji rad.

OBNOVA

Za vrijeme vladavine komunističke partije postojala je svojevrsna šutnja kada je u pitanju HŠK Zrinjski, u početku izazvana strahom, što je kod mlađih generacija dovelo do nepoznavanja ove teme te svojevrsnog zaborava.

Kada je demokracija pokucala na vrata ondašnje Jugoslavije, pojavljuju se i prve ideje o obnovi rada hrvatskih društava, među ostalima i Zrinjskog. Već 1991. ideja o obnovi sve je jača, ali će organiziranje obrane Grada tu ideju gurnuti u drugi plan.

Uslijedili su krvavi mjeseci u gradu na Neretvi, ali u pozadini, osobe imenovane od strane ratne vlade Mostara, skupljaju dokumentaciju i stvaraju preduvjete za obnovu nekadašnjih društava. Nakon što su, u akciji Lipanjske zore, oslobođeni Mostar i okolica, došlo je vrijeme za intenzivniji rad na tim projektima pa se nekadašnja društva, uključujući i HŠK Zrinjski, obnavljaju u kolovozu 1992.

Kako je Mostar tada još uvijek bio na udaru topništva, momčad obnovljenog Zrinjskog na treninge je odlazila u Široki Brijeg, ali su i ti odlasci bili velika opasnost za igrače i članove stručnog stožera. Zbog toga se prva momčad povremeno prebacuje u Dalmaciju, gdje je Zrinjski, 30. rujna 1992., odigrao i svoju prvu utakmicu nakon obnove rada. Bilo je to na stadionu Gospin Dolac u Imotskom, a suparnik je bio NK Croatia Zmijavci.

Momčad, koju je s klupe vodio Miroslav Kordić, nastupila je u sastavu: Vladimir Vasilj, Slaven Musa, Ninoslav Kordić, Goran Grubešić, Mile Zovko, Tihomir Bogdan, Adis Kodro, Ronald Hrkać, Mario Ivanković, Mario Slišković i Ivan Oreč.

Krajem naredne godine osniva se Nogometni savez Herceg Bosne koji je organizirao natjecanja sve do 2000. godine i stvaranja ligaškog natjecanja na razini Federacije Bosne i Hercegovine, a HŠK Zrinjski je sudjelovao u svih sedam sezona Prve lige Herceg-Bosne.

UZLET

Nakon dvije sezone u Premijer ligi BiH koju su činili samo klubovi iz Federacije BiH, 2002. kreće i zajednička sezona na prostoru cijele BiH, a HŠK Zrinjski jedan je od samo četiri kluba (FK Sarajevo, NK Široki Brijeg, FK Željezničar) koji je u najvišem razredu državnog nogometa sudjelovao svake sezone.

U sezoni 2004./2005. u kojoj su Plemići slavili 100. rođendan Zrinjski je pod trenerskom palicom Franje Džidića stigao do svog prvog naslova prvaka, nakon čega smo osvojili još sedam prvenstava (2009., 2014., 2016., 2017., 2018., 2022., 2023.) i s osam titula postali najuspješniji premijerligaški klub u povijesti, a do dva trofeja stigli smo i Kupu BiH (2008., 2023.).

Osim sa osam titula, HŠK Zrinjski danas se može pohvaliti i da je vlasnik niza premijerligaških rekorda, ali i klub s najviše osvojenih bodova na vječnoj ljestvici.

Osim na domaćoj sceni HŠK Zrinjski svoju povijest pisao je i u UEFA natjecanjima. Prvi povijesni nastup upisan je 2000. godine u Intertoto kupu kada nas je zaustavio švedski predstavnik Västra Frölunda, a stalni sudionik europskih kupova postali smo nakon osvajanja prve titule 2005. godine.

Tako danas s velikim ponosom možemo konstatirati da je iza nas više od sedamdeset europskih ogleda, zatim da smo bh. klub s najvećim brojem pobjeda (27) u UEFA natjecanjima, ali i da smo prvi klub iz BiH koji je uspio izboriti plasman u skupnu fazu jednog UEFA natjecanja, odnosno UEFA Konferencijsku ligu (2023./2024.).

Kroz više od 30 godina od obnove rada naš je klub prošao trnovit put te uvijek poticao korake koji će dovesti do napretka nogometa u Bosni i Hercegovini. Danas klupske vitrine krasi osam titula državnog prvaka, po čemu smo najtrofejniji klub države te dva državna Kupa. Spomenuti trofeji te borba za iste sa sobom su nosili nastupe u europskim natjecanjima. Od prvog nastupa i sada već kultnih utakmica s Vastra Frolundom, do skupina Konferencijske lige, Zrinjski je odigrao više od 70 europskih utakmica. Neke od njih bolni porazi, neke među najvećim utakmicama u klupskoj povijesti, ali svaka odigrana sa srcem i željom da se u najboljem svjetlu predstavi svoj klub i grad.

 

TROFEJI

 

8

NASLOVA PRVAKA BIH

2

NOGOMETNA KUPA BIH

2005.

Prvaci Premijer lige Bosne i Hercegovine

2008.

Osvajači nogometnog Kupa Bosne i Hercegovine

2009.

Prvaci Premijer lige Bosne i Hercegovine

2014.

Prvaci Premijer lige Bosne i Hercegovine

2016.

Prvaci Premijer lige Bosne i Hercegovine

2017.

Prvaci Premijer lige Bosne i Hercegovine

2018.

Prvaci Premijer lige Bosne i Hercegovine

2022.

Prvaci Premijer lige Bosne i Hercegovine

2023.

Prvaci Premijer lige Bosne i Hercegovine

2023.

Osvajači nogometnog Kupa Bosne i Hercegovine